Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Inostarane investicije u auto-industriju Srbije". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

            Uvod

Kada u Srbiju izgovorimo ‘’automobilska industrija’’, prvo cega se setimo je fabrika automobila ’’Zastava’’ iz Kragujevca . Bez ikakve sumnje to je jedan gigant među srpskim fabrikama . Međutim ‘’Zastava’’ ne cini celokupnu auto-industriju Srbije. Pored nje postoji jos nekolio manjih fabrika automobila, kaomiona, autobusa kao i drugih motornih vozila kao sto su traktori i druge poljoprivredne mašine kao i građevinske mašine. Pored proizvodnje motornih vozila u Srbiji postoji znatan broj fabrika za proizvodnju auto delova i ostalih motornih vozila. Ne sumnjivo je ipak da ‘’Zastava’’ čini najveći deo auto-industrije ne samo u Srbiji već i u širem regionu.

 

Istorijat automobilske industrije Srbije

Da će Kragujevac postati grad automobila naslućeno je jos 1940-te godine, kada je u tadašnjoj radionici montirano oko tri stotine automobila marke ‘’Ševrolet’’, a tradicija je nastavljena odmah posle rata. Sada već davne 1953. godine, u pogonima tada zvane fabrike ‘’Crvena zastava’’, počela je montaža 160 primeraka džipa ‘’Vilis’’ a time i početak automobilske industrije gde je do sada napravljeno više od 4,2 milona automobila. Godinu dana kasnije sa proizvodnih traka počele su da silaze i ‘’Fijatove’’ ’’ Kampanjole’’.

 

Ipak prava priča o automobilima iz Kragujevca počinje u jesen 1956-te godine. Tada je na osnovu proširenja ugovora sa ‘’Fijatom’’ iz Kragujevačke fabrike na puteve Jugoslavije po licenci ‘’Fijata’’ krenuo model ‘’600’’ u narodu poznatiji kao ‘’FIĆA’’. Proizvodnja ovog modela je trajala sve do 1985-te. Za tih 30 godina je napravljeno više od 920 000 primeraka.

Ako je ‘’Fića’’ bio narodni automobil, popularni ‘’Tristać’’ ili ‘’Zastava 1300’’ je bio pomalo i simbol luksuza. I on je kao i ostali modeli bio plod saradnje sa ‘’Fijatom’’. Njegova proizvodnja je počela 1961. godine i trajela do 1979. do kada sa proizvodnih traka sišlo oko 200 000 primeraka.

Novo poglavlje u istoriji ‘’Zastave’’ počelo je 1971. godine kada je počela proizvodnja modela ‘’101’’ kome je narod dao ime ‘’Stojadin’’, a devet godina kasnije mu se pridružio i model ‘’128’’. Ovoj dvojici modela pripada primat najprodavanijih zastavinih vozila.

1980-te počinje i proizvodnja popularnog ‘’YUGO-a’’. 1987. godine u pogonima srpskog Detroita zajedničkim snagama ‘’Zastavinih’’ inžinjera i čuvenog italijanskog dizajnera Đorđeta Đurđara, rođena je ‘’FLORIDA’’ koja je bila prilično moderan automobil toga vremena.

Kako je tekao razvoj ‘’Zastave’’ najbolje svedoči podatak da je milioniti automobil proizveden 1975-te godine, 22 godine nakon početka proizvodnje u Kragujevcu, a dvomilioniti svega 6 godina kasnije.

 

Bitan je i podatak da se od 1987. godine ‘’Yugo’’ izvozio i na prostore SAD-a.

Sve do 2000-te godine u ‘’Zastavi’’ su se proizvodili modeli ‘’Yugo Koral’’, ‘’Florida’’, ‘’101’’ i ‘’128’’. Te 2000-te je doslo do restilizacije modela ‘’Koral’’ i ‘’Florida’’ i dobijaju imena ‘’Koral In’’ i ‘’Florida In’’. Od 2006 godine u priču opet ulazi ‘’Fijat’’ sa svojim modelom ‘’Punto’’. Tačnije po licenci ovog automobila počinje proizvodnja modela ‘’Zastava 10’’. Proizvodnja ovog kao i ostalih modela trajaće do 2010-te kada ‘’Fijat’’ postaje većinski vlasnik ove fabrike sa 67%, a drugih 33% pripada državi Srbiji.

...

 

--------------------------------OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.----------------------------------------------------

    www.maturskiradovi.net

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

maturskiradovi.net@gmail.com

besplatniseminarski.net Besplatni seminarski Maturski Diplomski Maturalni SEMINARSKI RAD , seminarski radovi download, seminarski rad besplatno, www.besplatniseminarski.net, Samo besplatni seminarski radovi, Seminarski rad bez placanja, naknada, sms-a, uslovljavanja.. proverite!